Sva pitanja vezana za nagodbu i proces postizanja nagodbe možete nam poslati na e-mail nagodba@agrokor.hr

Pitanja i odgovori

U nastavku su odgovori na sva do sada prikupljena pitanja. Prikupljati ćemo ih i dalje, tematski grupirati i odgovarati na njih na tjednoj osnovi.

Skupine vjerovnika

  • Je li izvanredna uprava definirala skupine vjerovnika sukladno Stečajnom zakonu ili Zakonu o postupku izvanredne uprave?

Izvanredna uprava definirala je skupine vjerovnika sukladno odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave.

  •  Koji su bili ključni razlozi za navedeno razvrstavanje skupina?

Prijedlog izvanrednog povjerenika da vjerovničko vijeće ima 5 članova temelji se na sljedećim razlozima:

(a)        Privremeno vjerovničko vijeće osnovano rješenjem istog suda od 13. travnja 2017. godine i koje još uvijek djeluje do valjanog konstituiranja vjerovničkog vijeća također broji pet članova. U radu privremenog vjerovničkog vijeća u razdoblju od sredine travnja 2017. godine do kraja siječnja 2018. godine, taj se broj pokazao optimalnim sa stajališta operativnosti, kvalitete i efikasnosti rada (s jedne strane) i razmjerne zastupljenosti svih vjerovnika razvrstanih u skupine u koje su tada bili razvrstani (s druge strane).

(b)        Predloženi broj članova vjerovničkog vijeća odgovara broju posebnih skupina u koje bi trebalo razvrstati vjerovnike.

(c)        Predloženi broj članova vjerovničkog vijeća je optimalan sa stajališta potrebe da se osigura redovita prisutnost svih njegovih članova na svim sjednicama koje se tako mogu održavati dovoljno često i uz prihvatljive troškove i primjeren utrošak radnog vremena, a bez ugrožavanja kvalitete rada.

  •  Zašto je opet 5 skupina?

Broj od pet skupina vjerovnika, odnosno pet članova vjerovničkog vijeća pokazao se, kroz rad Privremenog vjerovničkog vijeća, optimalnim sa stajališta operativnosti, kvalitete i efikasnosti rada (s jedne strane) i razmjerne zastupljenosti svih vjerovnika razvrstanih u skupine (s druge strane). Također, taj broj je optimalan i sa stajališta potrebe da se osigura redovita prisutnost svih članova vijeća na svim sjednicama koje se tako mogu održavati dovoljno često i uz prihvatljive troškove i primjeren utrošak radnog vremena, a bez ugrožavanja kvalitete rada.

  • Iako je navedeno da se radi o skupinama koje su slične dosadašnjem Privremenom vjerovničkom vijeću, ipak postoje sadržajne razlike. Koje su to razlike?

Dvije su sadržajne razlike u skupinama.

Prva se odnosi na to da je dosadašnja skupina „Neosigurani vjerovnici“ podijeljena na dvije skupine – Skupinu C i Skupinu D, iz razloga što se neosigurane vjerovnike koji su imali tražbine prije pokretanja postupka izvanredne uprave sada razlikuje po kriteriju sudjelovanja u Ugovoru o najstarijem zajmu. Ako su sudjelovali u Ugovoru o zajmu onda pripadaju u Skupinu C, a ako nisu onda u Skupinu D.

Druga razlika je da su skupine „Mali dobavljači“ i „Veliki dobavljači“ svrstane u jednu skupinu – Skupinu E, iz razloga što je vjerovnicima koji su pripadali u skupinu „Mali dobavljači“ dug u bitnome podmiren u cijelosti.

  •  Zašto je skupina B prazna?

Skupina B je prazna jer su trenutno tražbine imatelja obveznica osporene (priznao ih je izvanredni povjerenik, ali su ih osporili drugi vjerovnici). No, to što je tražbina osporena ne znači da ona ne postoji. Stanje utvrđenih i osporenih tražbina nije konačno jer ovisi o pokretanju parničnih postupaka za utvrđivanje i o njihovom ishodu. Tek će se odlukom suda u parnici utvrditi postoje li te tražbine ili ne. Također, neka osporavanja osporavatelji povlače i u tekućem razdoblju, prije pokretanja parničnih postupaka. Iz tog razloga, a imajući u vidu specifičan pravni položaj i ekonomski interes vjerovnika imatelja obveznica, formirana je posebna ova posebna skupina (Skupina B).

  • Zašto su sada svi dobavljači u samo jednoj skupini? Zašto je ta posljednja skupina E tako velika i veća od svih ostalih grupa?

Postojeće skupine „Mali dobavljači“ i „Veliki dobavljači“ svrstane su u jednu skupinu – Skupinu E,  iz razloga što je vjerovnicima koji su pripadali u skupinu „Mali dobavljači“ dug podmiren u cijelosti.

Vjerovnici se u skupine razvrstavaju prema svojem pravnom položaju i ekonomskim interesima. Pritom broj vjerovnika i iznos njihovih tražbina nije mjerodavan kriterij za razvrstavanje.

  •  Zašto je sudjelovanje u Ugovoru o najstarijem zajmu određeno kao kriterij za određivanje zasebne skupine kada taj kriterij nije postojao prije 10.4.?

Vjerovnici koji su ujedno kreditori po Ugovoru o najstarijem zajmu sudjeluju u skupinama temeljem tražbina koje su postojale prije 10. travnja 2017. godine. S obzirom da se položaj Ugovora o najstarijem zajmu  temelji na specifičnostima Zakona o izvanrednoj upravi i da obveze nastale iz ovog  ugovora imaju prednost u naplati temeljem Zakona o izvanrednoj upravi, vjerovnici sa starim tražbinama koji su ujedno i kreditori Ugovora o najstarijem zajmu imaju drugačiji pravni položaj od ostalih vjerovnika.

  • Koja je logika da se diferenciraju vjerovnici na bazi 5 ili više jamaca? Zašto nije 2 ili više? Ili 7 ili više?

Broj od pet jamstava utvrđen je kao kriterij jer se tražbine osigurane s pet ili više jamstava smatraju osiguranim od društava koja materijalno sudjeluju u poslovanju Agrokor Grupe. Broj pet je izabran jer je, na temelju prijavljenih tražbina i njihovih jamstava, taj broj jamstava značajan razlikovni kriterij za tražbine vjerovnika.

  • Kada će se i kako konačno znati tko sve može glasati za odabir predstavnika pojedine skupine?

Vjerovnici koji mogu glasati za izbor predstavnika su vjerovnici čije su tražbine utvrđene u rješenju Trgovačkog suda o utvrđenim i osporenim tražbinama. Popis tih vjerovnika, zajedno s razvrstavanjem u pojedine skupine, nalazi se u tablici koju je sud objavio uz rješenje o razvrstavanju vjerovnika u skupine. Ako se do isteka roka za izbor predstavnika u vijeću otklone osporavanja nekih tražbina, onda će i ti vjerovnici moći glasati za odabir predstavnika svoje skupine.

  • Kako će izgledati procedura odabira predstavnika svake od Skupina?

Izvanredni povjerenik je pozivom u Narodnim novinama pozvao vjerovnike da u roku 30 dana obavijeste njega i sud o članovima vjerovničkog vijeća. Svaka skupina vjerovnika bira jednog člana vijeća i to običnom većinom vjerovnika unutar jedne skupine. Vjerovnici moraju izvanrednom povjereniku dostaviti punomoć za izabranog člana vijeća. Ako neka skupina vjerovnika ne imenuje svog člana u roku 90 dana od objave poziva izvanrednog povjerenika, člana te skupine imenovat će sud u daljnjem roku od 8 dana. Vjerovničko vijeće smatra se osnovanim tek kada se imenuju članovi vjerovničkog vijeća za sve skupine vjerovnika.

  •  Što će biti s vjerovnicima čije tražbine su osporene?

Vjerovnici čije tražbine su osporene, osim ako imaju ovršnu ispravu (u kojem slučaju se osporavatelja upućuje u parnicu), upućeni od strane suda da pokrenu parnicu radi utvrđivanja svoje tražbine. To znači da takvi vjerovnici trebaju pokrenuti parnični postupak u roku 8 dana od pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama. Ako ne pokrenu parnični postupak u navedenom roku, njihove tražbine će se smatrati osporene, odnosno da ne postoje te sukladno tome neće sudjelovati u nagodbi.

  • U slučaju da ne dođe do formiranja Stalnog vijeća vjerovnika može li, pravno gledano, privremeno Vijeće donijeti odluku o nagodbi?

Da, privremeno vijeće može sudjelovati u sastavljanju i pripremi nagodbe s povjerenikom i može povjereniku dati suglasnost na konačan nacrt nagodbe. To proizlazi iz Zakona o izvanrednoj upravi koji propisuje da privremeno vjerovničko vijeće obavlja funkciju (stalnog) vjerovničkog vijeća dokle god ono nije valjano osnovano.

  • Tko glasuje o nagodbi: svi vjerovnici kojima je izvanredni povjerenik potvrdio tražbine ( i oni kojiima su u međuvremenu riješeni sporovi) ili samo oni kojima je povjerenik potvrdio (41 milijardu kuna) minus ovih 10 milijardi kuna (31 milijardu kuna)?

O nagodbi glasuju oni vjerovnici čije tražbine su utvrđene rješenjem suda (to je zasada iznos od 31 milijardu kuna) i one koje se naknadno utvrde bilo zbog ne pokretanja parnica bilo u parnici (jer ih je osporio izvanredni povjerenik ili neki vjerovnik) do dana glasovanja o nagodbi; iznimno o nagodbi mogu glasati i vjerovnici čije su tražbine osporene ako na ročištu za glasovanje tako sporazume povjerenik i svi ostali vjerovnici koji imaju pravo glasa prisutni na ročištu ili ako tako odluči Trgovački sud.

  • Nakon prijedloga Skupina kako će izgledati daljnja procedura formiranja Vjerovničkog vijeća?

Izvanredni povjerenik je objavio poziv vjerovnicima u Narodnim novinama da u roku 30 dana od objave poziva obavijeste izvanrednog povjerenika i sud o članovima vjerovničkog vijeća. Ukoliko neka skupina vjerovnika ne imenuje svog člana vjerovničkog vijeća u roku 90 dana od dana objave poziva izvanrednog povjerenika, tog člana vjerovničkog vijeća će imenovati sud na prijedlog izvanrednog povjerenika u roku 8 dana od isteka prethodno navedenog roka od 90 dana. Vjerovničko vijeće smatra se osnovanim kad svi članovi vjerovničkog vijeća budu imenovani.

 

Vjerovničke tražbine i povrati

  •  Koliko će vjerovnici dobiti u nagodbi?

Povrat će ovisiti o kompaniji prema kojoj vjerovnik ima tražbine te možebitnom sredstvu osiguranja ili drugim pravima koje vjerovnik ima. Detalji o iznosima koji će biti pripisani pojedinom vjerovniku trenutno nisu dostupni.

  • Kako se izračunava povrat za svakog pojedinog vjerovnika?

Izračunava se uzimanjem u obzir vrijednost biznisa ili imovine kompanije koja je dužna vjerovniku i  obveze i povezana prava vezana uz taj poslovni subjekt. U čitavoj Grupi provodi se složeni postupak (tzv. “model prioriteta subjekata”) koji predstavlja najveći prioritet za izvanrednu upravu.

  • Na kojim će se temeljima imovina raspodijeliti među dionicima? Postoji li popis kojim su tražbine rangirane?

Povrat će biti vezan uz vrijednost imovine i potvrđenih obveza i povezanih prava svake pojedine kompanije. Rang-lista (poredak) ili struktura ‘vodopada’ dio je dokumentacije prijedloga restrukturiranja.

  • Hoće li se svim vjerovnicima plaćati “iz istog naplatnog bazena” ili će se njihove tražbine vraćati po pojedinačnim kompanijama (onima od kojih imaju potraživanja)?

Izračun povrata za svakog vjerovnika bit će vezan uz pojedinu kompaniju prema kojoj taj vjerovnik ima tražbine, ali će činiti dio jedinstvenog, sveukupnog nacrta strukture nagodbe.

  • Hoće li svaki vjerovnik primiti isti povrat? Ako ne, zašto?

Vjerovnici različitih kompanija primit će različite iznose naplate ovisno od vrijednosti kompanije koju snabdijevaju/ kreditiraju (i dakako i o priznatom iznosu njihovih tražbina). Ovo predstavlja fer i najpravedniji mehanizam alociranja iznosa naplate.

  • Kada i kako će vjerovnici biti plaćeni u nagodbi?

Svi će vjerovnici svoje tražbine iz razdoblja prije pokretanja postupka izvanredne uprave zamijeniti novim instrumentima povrata u novoj strukturi i primiti vrijednost u obliku vlasničkog kapitala i, moguće, instrumenata duga po dovršetku nagodbe. Vjerovnici će dobiti udio u vrijednosti Grupe, uzimajući u obzir okolnosti svake pojedinačne (zadužene) kompanije.

  • Zašto bi vjerovnici trebali podržati nacrt strukture nagodbe?

Preporučujemo vjerovnicima da pažljivo prouče relevantnu dokumentaciju i nacrt strukture nagodbe kada sve bude javno dostupno, te da donesu vlastiti sud o tome. Izvanredni povjerenik i njegov tim savjetnika drži da će predloženi nacrt strukture nagodbe omogućiti najbolji konačni rezultat za vjerovnike, te da izbjegava značajne negativne posljedice i niz stečajeva.

  • Što je zamjena duga za dionički/vlasnički kapital?

Zamjena duga za dionički/ vlasnički kapital jest sredstvo kojim kompanije s prevelikim dugom, poput Agrokora, taj dug pretvaraju u dionice kako bi se postigla održiva i solventna struktura kapitala. Riječ je o načinu prijenosa vrijednosti Grupe s postojećih dioničara na vjerovnike čije tražbine unutar razumnog roka ne mogu biti u cijelosti podmirene.

  • Može li vjerovnik dobiti novčanu uplatu ukoliko ne želi dug ili vlasnički udio?

Ne očekuje se da će postojati opcija novčane uplate po dovršetku strukture nagodbe.

  • Koja je pozicija tražbina koje su dovedene u pitanje?

Nakon što ih pregleda sud, osporene tražbine bit će upućene u parnicu. U okviru nagodbe bit će napravljene rezervacije za osporene tražbine u svezi kojih će parnice biti u tijeku.

  • Ukoliko neki vjerovnik nije prijavio tražbinu, može li ipak računati na naplatu?

Ne.

  • Imam sredstvo osiguranja nad dijelom imovine, može li se moje potraživanje prisilno naplatiti putem tog sredstva osiguranja nakon nagodbe?

Fizička imovina opterećena postojećim sredstvima osiguranja bit će prenijeta na relevantnu novoosnovanu kompaniju zajedno s tim postojećim sredstvom osiguranja. Ako sredstvo osiguranja vrijedi manje od tražbine, samo onaj dio tražbine koji je pokriven sredstvom osiguranja bit će prenesen, a prekomjerni iznos bit će rangiran kao neosigurana tražbina (vjerovnik) zajedno sa svima ostalima.

  • Hoće li se inozemne vjerovnike tretirati drukčije nego lokalne vjerovnike?

Vjerovnike (i tražbine) se tretira jednako, bez obzira jesu li domaći ili međunarodni.

  • Što se događa s iznosima koji su vjerovnicima već plaćeni tijekom postupka izvanredne uprave?

Navedeni iznos plaćanja će se tretirati sukladno zakonskim odredbama. Iznos plaćen pojedinom vjerovniku prema odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave smatrat će se plaćanjem u okviru nagodbe (tj. namirenjem tog vjerovnika) i uzima se u obzir prilikom definiranja konačne raspodjele dostupne vjerovniku.

  • Kako se plaćeni iznosi tretiraju za potrebe nagodbe – izračunava li se povrat na temelju preostalog iznosa duga ili na temelju originalnog iznosa duga?

Na temelju originalnog iznosa na dan 10. travnja 2017. godine, uzimajući u obzir i bilo koji iznos koji je podmiren tijekom trajanja postupka izvanredne uprave.

  • Kako će se tretirati potraživanja s fizičkim jamstvom ili zalogom na dionicama?

Potraživanja s fizičkim jamstvom ili zalogom na dionicama (kada je riječ o solventnim kompanijama) će biti podložna novaciji kroz novu strukturu (do iznosa vrijednosti jamstva), dok će u pogledu preostale vrijednosti, vjerovnik biti u statusu neosiguranog vjerovnika u pogledu pojedine kompanije.

  •  Što će se dogoditi s refinanciranim tražbinama/ svježim novcem koji su vjerovnici dali u lipnju?

SPFA – Ugovor o najstarijem kreditu (uključujući tranšu dobavljača) bit će kroz nagodbu produžen i refinanciran u vidu „izlaznog aranžmana“ te će se efektivno produljiti izvan izvorno ugovorenog roka dospjeća, ali će zadržati svoj aktualni prioritetni status naplate u novoj grupi.

 

Imatelji dioničkog kapitala

 

  • Zašto neki imatelji dioničkog kapitala ne dobivaju ništa, a neki ostaju netaknuti?

Pozicija imatelja dioničkog kapitala u cijelosti ovisi o financijskoj poziciji kompanije u kojoj posjeduju dionički kapital. Kod kompanija koje su insolventne, vrijednost svih pozicija dioničkog kapitala bit će jednaka nuli. Kod kompanija koje su solventne, dionički kapital i dalje ima vrijednost i imatelji dioničkog kapitala ostat će netaknuti.

  • Što se događa s dionicama koje imam u Agrokorovim subjektima koji kotiraju na burzi?

Ako je subjekt u kojem posjedujete dionički kapital insolventan, vrijednost tih dionica bit će ravna nuli. Ako je subjekt solventan, nagodba neće imati utjecaja na vašu poziciju dioničara. Sve kompanije izlistane na Zagrebačkoj burzi (Tisak, Zvijezda, Ledo, Jamnica, Belje, Vupik, PIK Vinkovci i Žitnjak), kao garantori Agrokora d.d., su insolventne s obzirom da je vrijednost svake od kompanija znatno manja od njihovih obveza – vrijednost dionica ovih kompanija jednaka je nuli.

  • Mogu li imatelji dioničkog kapitala glasati o planu?

Prema hrvatskim propisima, samo vjerovnici imaju pravo glasovati o nacrtu nagodbe.

 

Odobrenje nagodbe

  •  Tko će glasati o nagodbi i kada?

Vjerovnici s tražbinama iz razdoblja prije pokretanja postupka izvanredne uprave glasaju o nagodbi kada ona bude formalno predložena – Zakon o postupku izvanredne uprave propisuje da postupak istječe 10. travnja 2018. godine (osim ako ga sud ne produlji) i zasada se očekuje da će prijedlog dotada biti formalno podnesen.

  • Kada će nagodba stupiti na snagu?

Nagodba stupa na snagu nakon što vjerovnici o njoj glasaju i nakon što je Sud potvrdi. Implementacija nagodbe može ovisiti o konačnoj potvrdi suda.

  • Koliki udio vjerovnika mora glasati za nagodbu kako bi ona bila prihvaćena?

Za prihvat nagodbe potrebna je većina ukupnog broja vjerovnika i iznosa njihovih tražbina u svakome od razreda vjerovnika ili alternativno 2/3 vrijednosti svih tražbina (sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave).

  • Hoće li Vlada RH odobriti plan?

Vlada RH je vjerovnik i ima pravo glasa zajedno sa svim ostalim vjerovnicima..

  • Što trebam poduzeti kako bih glasovao-la o nagodbi?

U odgovarajuće vrijeme će mehanika glasanja biti javno obznanjena kako bi se svim vjerovnicima omogućilo sudjelovanje u glasovanju.

  • Kada će se svi ti koraci odvijati?

Očekuje se da će se to događati u prvome kvartalu 2018. godine. Daljnje najave s preciznim detaljima trebaju tek uslijediti.

  • Što se događa tijekom razdoblja rješavanja žalbi, odnosno ispitivanja ustavnosti Zakona o postupku izvanredne uprave?

Žalbe podnesene u postupku izvanredne uprave mogu odgoditi postupak ovisno o prirodi i predmetu pojedine žalbe. Postupci preispitivanja ustavnosti Zakona o postupku izvanredne uprave neće utjecati na tijek postupka nagodbe.

 

Prijedlog restrukturiranja

  • Je li Vlada RH bila uključena u izradu prijedloga restrukturiranja?

Vlada je, zajedno s mnogim drugim dionicima, bila redovno obavještavana tijekom pripreme prijedloga restrukturiranja.

  • Je li Sud/sudac odobrio ili bio uključen u izradu prijedloga restrukturiranja?

Sud/suca, kao i mnoge druge dionike, konzultiralo se tijekom pripreme prijedloga restrukturiranja te će ih se informirati i dalje.

  • Koji su vjerovnici bili uključeni u izradu prijedloga restrukturiranja?

Tim izvanrednog povjerenika diskutirao je sa svim članovima privremenog vjerovničkog vijeća (tijela koje predstavlja sve vjerovnike) tijekom postupka pripreme predloženog plana.

 

 

Privremeno/ stalno vjerovničko vijeće

  •  Koju je ulogu imalo privremeno vjerovničko vijeće u formuliranju prijedloga restrukturiranja?

Prijedlog restrukturiranja objavljen 20. prosinca 2017. godine uključuje i stajališta privremenog vjerovničkog vijeća koje se sastalo istoga dana.

  • Je li stalno/ privremeno vjerovničko vijeće odobrilo prijedlog restrukturiranja?

Vidi odgovor iznad.

  • Kada će se formirati stalno vjerovničko vijeće (SVV)?

SVV se može formirati tek kad vjerovnici izaberu predstavnika svog razreda vjerovnika nakon što Sud donese odluku o priznatim i osporavanim tražbinama.

  • Tko će biti članovi SVV-a?

Članove SVV-a trebaju izabrati vjerovnici nakon što razredi budu konačno utvrđeni (očekuje se da će se to dogoditi u roku od 90 dana od javnog poziva upućenog vjerovnicima, nakon što Sud donese odluku o priznatim i osporavanim tražbinama).

 

 

Nova struktura kapitala

  • Koliko duga će imati nova struktura?

Ukupan iznos duga nove strukture odredit će se koristeći analizu kapaciteta duga koju će provesti financijski savjetnici kako bi se osigurala održivost restrukturirane Grupe kao i održiva struktura njenog kapitala nakon nagodbe. Detalji trenutno još nisu dostupni.

  • Tko će biti vlasnici imovine ili duga?

Vlasnici imovine i duga na razini vršne holding kompanije biti će postojeći vjerovnici Agrokora i njegovih insolventnih vezanih društava koji imaju tražbine nastale prije pokretanja postupka izvanredne uprave. Na razini nove holding kompanije, dug će držati (1) trenutni kreditori iz novog financiranja s prvenstvom naplate (SPFA; ako bude ugovorno produljen) ili drugi vjerovnici (ako njihova potraživanja budu refinancirana) i to putem izlaznog aranžmana, te (2) vjerovnici koji drže stari dug kroz refinancirano dugovanje.

  • Hoće li ova nagodba spriječiti da se ista situacija ponovi?

Nova struktura rezultirat će znatno manjom razinom duga u odnosu na trenutnu, i osmišljena je kako bi se izbjeglo posuđivanje između kompanija (izuzev redovitog trgovanja) – ova dva poboljšanja će značajno smanjiti vjerojatnost da se slična situacija ponovi u skorijoj budućnosti.

  • Može li se dug ili imovina prodati, i ako da, kako i tko ju može kupiti?

I dug i imovina na razini vršne holding kompanije, kao i refinancirani dug na razini holding kompanije biti će prenosivi instrumenti. Ipak, prodaja će biti ograničena na postojeće kreditore i prethodno pripremljenu listu potencijalno prihvatljivih investitora. Dodatno, refinancirani dug će vjerojatno biti vezan uz instrumente duga i kapitala izdane od strane holding kompanije kako bi se osiguralo da svi investitori drže instrumente na obje razine kako bi se uspostavila inicijalna stabilnost, što znači da će se instrumenti jedino moći prodati zajedno.

  • Kada se mogu prodati instrumenti (dug ili kapital) dobiveni u nagodbi?

Svi instrumenti mogu biti prodani odmah,  uz uvažavanje ograničenja navedenih iznad.

 

Prijenos imovine

  • Kako se određuje je li kompanija insolventna ili nije?

Za potrebe nacrta strukture nagodbe, kompanija će se smatrati insolventnom ako je prezadužena, tj. ako njen dug (uključujući jamstva) premašuje vrijednost njene imovine (prema načelu neograničenosti poslovanja ili fer tržišne vrijednosti).

  • Zašto se imovina prenosi na nove kompanije?

Prijenos imovine predlaže se kako bi se postigao cilj Zakona o postupku izvanredne uprave – restrukturiranje koje osigurava likvidnost, održivost i stabilnost poslovanja kompanija iz Grupe eliminirajući stara dugovanja koja nisu adekvatno prijavljena, a slijedit će analizu okolnosti za svaku od kompanija, ali u konačnici, to je stavka o kojoj glasuju vjerovnici.

  • Kako se odlučuje treba li se imovina kompanije prenijeti?

Solventne kompanije izvan Hrvatske prenose se prijenosom dionica. Mehanizam prijenosa za hrvatske kompanije ovisi o tome je li kompanija insolventna ili solventna. U slučaju da je kompanija solventna, dionice koje Agrokor trenutno posjeduje prenose se u novu strukturu. U slučaju da je kompanija nesolventna, njena imovina se prenosi u novoosnovanu kompaniju u novoj strukturi, a prazna kompanija (empty shell) ostaje u staroj strukturi.

  • Hoće li povrat vjerovnicima biti drugačiji u slučaju da se prenose dionice umjesto imovine?

Tražbine vjerovnika prema kompanijama izvan Hrvatske ili solventnim kompanijama u Hrvatskoj ostaju neizmijenjene. Tražbine vjerovnika prema insolventnim kompanijama u Hrvatskoj dobit će dio duga i/ili imovine na razini vršne holding kompanije i dio u novom refinanciranom dugu na razini holding kompanije.

  • Je li ovakav prijenos zakonit?

Zakon o postupku izvanredne uprave omogućuje prijenos imovine (članak 43. stavak 5).

  • Prenose li se sva imovina i obveze kompanije?

Izuzev nekoliko stavaka bezvrijedne imovine koja nije potrebna za operativno poslovanje, sva će imovina biti prenesena. Obveze nastale nakon pokretanja postupka izvanredne uprave također će biti prenesene, dok će neprijavljena potraživanja nastala prije pokretanja postupka izvanredne uprave biti ostavljena, dok će registrirana dugovanja iz razdoblja prije pokretanja postupka izvanredne uprave biti zamijenjena instrumentima refinanciranja kroz novu strukturu.

  • Kako će se u ovom procesu tretirati sve trenutno postojeće koncesije? 

Kao što je to izrijekom propisano zakonom, koncesije će kroz nagodbu biti prenesene na nove kompanije.

 

 

Upravljanje

  •  Tko će upravljati kompanijom nakon postizanja nagodbe?

 Holding kompanijom će upravljati uprava sastavljena od dva odbora: upravnog i nadzornog odbora. Hrvatskom holding kompanijom će upravljati upravni odbor i nadzorni odbor, što je uobičajena struktura u kontinentalnoj Europi. Pojedinačne članove odbora će imenovati vjerovnici koji će postati vlasnici Grupe.

  •  Kako će nova uprava biti imenovana?

Kompanija, vjerovničko vijeće i budući vlasnici će započeti s procesom potrage za članovima uprave uz podršku renomiranih kompanija za regrutiranje na razini izvršnih odbora, prije postizanja nagodbe.

  • Hoće li nova uprava biti hrvatska?

 U potrazi za konkretnim članovima uprave naglasak će biti na pronalaženju iskusnih menadžera primjerenih kvalifikacija za upravljanje multinacionalnom korporacijom, a koji ne moraju nužno biti hrvatski državljani.

  •  Koja je uloga izvanrednog povjerenika nakon postizanja nagodbe?

 Prava i obveze izvanrednog povjerenika prestaju automatski po trenutku izlaska koncerna iz postupka izvanredne uprave.

  •  Hoće li novi članovi uprave biti nadležni za daljnje sprječavanje sistemskog rizika?

 Uprava ima obvezu brige o kompaniji kojom upravlja te je obvezna postupati u najboljem interesu kompanije, uključujući i u pogledu osiguravanja dugoročne održivosti.

 

Druga pitanja

  • Hoće li se nacrt nagodbe baviti i sistemskim rizikom povezanim s Agrokorom?

Nova struktura 1) će rezultirati u značajno nižim razinama duga u odnosu na trenutnu situaciju u Agrokor Grupi 2) je dizajnirana da izbjegne međukompanijske zajmove (osim redovnih komercijalnih odnosa)  te da ostvari određeno odstojanje u odnosu između kompanija. Ova unapređenja će značajno smanjiti potencijalne nove krizne situacije u daljoj budućnosti. Daljnje opcije za osiguranje održivosti se razmatraju.

  • Je li takav prijedlog uobičajen ili internacionalni standard?

Da – riječ je o postupku koji je usklađen s međunarodnim standardima i najboljim praksama. Zakon o postupku izvanredne uprave predstavlja režim namijenjen ekonomski značajnim kompanijama kao što je Agrokor  te nije jedinstven niti iznenađujući s obzirom na situaciju. Primjerice, Italija je uvela koncept izvanredne uprave u svoje nacionalno zakonodavstvo 2003. godine povodom kolapsa Parmalata. Isti zakonski okvir je nedavno bio nadopunjen s ciljem pristupa financijskom restrukturiranju pojedinih kompanija AllItalia Grupe. Veliki broj zemalja diljem svijeta je uveo posebne zakone sa ciljem upravljanja sistemski važnim kompanijama ili vrstama poslovanja – najčešće u bankarskom sektoru ali je primjenjivo i na cijeli niz drugih važnih industrija.

  • Što će se dogoditi sa postojećom Agrokor Grupom?

Poslovanje Agrokor Grupe će se prebaciti u novu strukturu i operativno poslovanje će se nastaviti. Nastavno sa završetkom ovog transfera, stara prazna kompanija će se likvidirati.

  • Što će se dogoditi s obitelji Todorić?

Obitelj Todorić će prestati biti vlasnici Agrokora nakon završetka nagodbe.

 

Dodatne informacije

  • Kada će biti dostupne dodatne informacije (uključujući financijske informacije)?

Dodatne informacije će biti dostupne nakon daljnje realizacije procesa nagodbe i kada bude prigodno.

  • Hoćete li prosljeđivati redovne informacije o tijeku nagodbe počevši od sada pa do trenutka glasovanja o nagodbi?

Izvanredna uprava će redovno i pravovremeno izvještavati u skladu s najboljim svjetskim praksama.

  • Kako postaviti pitanja koja nisu odgovorena ni u sklopu rubrike Pitanja i odgovora, niti u prezentaciji?

Sva pitanja mogu se postavljati na način da se pošalje mail na mail adresu: nagodba@agrokor.hr.

  • Hoće li kreditori s razlučnim pravima biti u potpunosti isplaćeni?

Sva prava svakog pojedinog vjerovnika kao  i vrijednost svih osiguranih resursa su uzeti u razmatranje u izračunu razine otpisa.

  • Zašto Udruga malih dioničara kao i generalne skupštine kompanija nisu bile obaviještene o razini i visini garancija i kolaterala koje su preuzeli pojedini brendovi kao osiguranje za novi financijski aranžman s prvenstvom naplate (SPFA)?

Prema Zakonu o trgovačkim društvima skupština ne treba odobriti zasnivanje zaloga. Riječ je o odluci koja je u području isključive odgovornosti i ovlasti Upravnog odbora.

  • Navodno su neki od SPFA kreditora (poput Knightheada) i savjetnici izvanredne uprave (poput AlixPartnersa) obvezni podnijeti javnu ponudu za preuzimanje dionica koje drže manjinski dioničari. Je li to istina?

 Kreditori iz SPFA-a i savjetnici izvanredne uprave nisu niti su ikada bili u obvezi dati ponudu za preuzimanje dionica manjinskih dioničara. Sugerirana obveza nije utemeljena niti u činjenicama niti u pravu.

 Očekujete li da će nova Uprava i menadžment značajno smanjiti broj zaposlenih u Agrokoru?

Ne. Novi vlasnici i menadžment će htjeti maksimizirati vrijednost Grupe i njenog poslovanja, a planovi održivosti ukazuju na značajan potencijal za unapređenje i rast poslovanja.

  • Mogu li Agrokorovi dobavljači  očekivati stabilno i redovno poslovanje po postizanju nagodbe?

Dobavljači najvećim dijelom već sada redovno i stabilno posluju sa Agrokorom i njegovim kompanijama. Agrokor Grupa također posluje stabilno te se očekuje da će se sve preostale nesigurnosti dalje smanjiti postizanjem nagodbe.

  • Koja je očekivana razina održivog duga u kapitalnoj strukturi nakon restrukturiranja te u kojem se vremenskom razdoblju očekuje da će se taj dug otplatiti?

Izvanredna uprava intenzivno radi na tome sa ciljem osiguranja adekvatne i održive strukture u budućnosti koja će omogućiti dugoročni razvoj poslovanja.

  • Kako je strukturiran proces glasanja na prijedlogu nagodbe  te da li će pojedini glasovi imati veću vrijednost od nekih drugih?

Struktura procesa glasovanja je definirana zakonom. Svaki euro odnosno kuna koja se potražuje, u vidu priznatih potraživanja, ima jednaku snagu glasa.